Hrvatski božićni običaji mijenjali su se s godinama: Evo kakvi su nekada bili

Božić se smatra najljepšim s vremenom u godini zbog brojnih običaja. Uz jednostavnost i mir slavimo Isusovo rođenje, a običaji proslave Božića, kao i diljem svijeta, raznoliki su i u različitim. Premda je kićenje božićnog drvca star običaj, u hrvatskim krajevima on nije bio raširen sve do sredine 19. stoljeća. Kod nas je običaj kićenja božićnog drvca stigao utjecajem njemačke tradicije te prostorno-političkih dodira.

Domovi su se prije na Badnjak kitili cvijećem i plodovima, a posebno zelenilom, što su najčešće činila djeca. Isprva su se kitila bjelogorična stabla, a kasnije zimzelena – voćem, najčešće jabukama, ali i šljivama, kruškama te raznim slasticama i ukrasima izrađenim od papira, najčešće lancima te raznim nitima.

Pozlaćeni orasi i lješnjaci bili su nakit kojima se kitilo drvce, a često su se postavljale svijeće, simboli nade i božanstva. Poslije su se postavljali i komadići vate, voska ili papira, koji su simbolizirali snijeg na drvcu i tako su ga ukrašavali. Mladići su djevojkama često kao tradicionalni božićni dar darivali tzv. božićnicu, ukrašenu jabuku.

Bogat božićni jelovnik

Ako bi pak na Božić padala kiša, vjerovalo se da će uroditi sve što se okopava motikom. Poslije večere na Badnjak, okupljeni bi još sjedili i razgovarali, pjevali ili molili, a zatim su se okupljali na ulicama zbog odlaska na svetu Misu polnoćku. Prije polnoćke obično je prigodan uvodni program u kojem se izvode božićni igrokazi i recitacije.

Nakon polnoćke, okupljeni vjernici jedni drugima čestitaju “Sretan Božić” i vraćaju se svojim kućama. Poslije polnoćke često je obilato jelo s mesom, božićnim kolačima i pićima. Žene su dan prije Božića pripremale bogati božićni jelovnik, a ručak je bio svečan i bogat te je za stolom okupljao cijelu obitelj, prenosi portal Generacija.

Foto: Unsplash / Pixabay